fbpx
Naslovna » Karijera i biznis » Koliko znači obrazovanje danas i šta nas čeka sutra?

Koliko znači obrazovanje danas i šta nas čeka sutra?

Školski sistem je rigidan i sustiže veoma sporo brze promene koje se dešavaju na polju tržišta rada. Ovo doduše manje važi za neke stare nauke i tehničke, kod kojih se ne menjaju toliko profili zanimanja i radne snage, koliko tehnologija. U svim sferama ljudskog delovanja danas, izazovi su sve veći, a to znači da se […]

Dopunjeno: 24. 11. 2023.

Školski sistem je rigidan i sustiže veoma sporo brze promene koje se dešavaju na polju tržišta rada. Ovo doduše manje važi za neke stare nauke i tehničke, kod kojih se ne menjaju toliko profili zanimanja i radne snage, koliko tehnologija. U svim sferama ljudskog delovanja danas, izazovi su sve veći, a to znači da se školski sistemi moraju brže i aktivnije uključiti u borbu za budućnost civilizacije same, vaspitanja novih generacija, kao i podela rada koje donose dobrobit društvu. Još jedna sfera u kojoj se školstvo mora adaptirati jeste i psihološka priprema radnih kadrova za sam rad, ali i vođenje poslova, bilo da je reč o privatnom poslovanju i sektoru, lokalnim samoupravama ili nevladinim organizacijama.

Poseban aspekt predstavljaju promene koje dolaze u samom konceptu poslovanja, veće usmerenje ka efikasnosti i rezultatima, manje ka formi, opet ne u svim sektorima, ali sve prisutnije. Dok će lokalne samouprave morati da se više bave zadovoljstvom i efikasnošću zaposlenih zarad što boljih rezultata i boljeg funkcionisanja samog aparata za krajnje korisnike, firme koje posluju već danas adaptiraju se na koncepte rada od kuće, dodatne benefite i kontekste rada, korišćenje programa i aplikacija za timski rad i vođenje projekata, kao i pitanja psihološkog stanja zaposlenih, produktivnosti, ali i timskog duha, rezultata i pronalaženja najboljih uslova za najbrže i najkvalitetnije realizacije poslovnih zadataka.

Rigidnost školstva i potrebe društva

Poslednjih 150 godina školstva je standardizovana. Kinetički pristup učenju je redak, odnosno retko se nude mogućnosti aktivne prakse kroz učenje. Većina škola svoje kriterijume standardizuje na osnovu činjenice da većina ljudi uči na jedan način, tako da ljudi koji drugačije uče bivaju marginalizovani. Sa brzim napretkom tehnologije nove generacije imaju na dohvat ruke ogroman i raznovrstan svet oko sebe. A učenje je ostalo koncipirano na isti način kao i kod generacija koje su samo sanjale o mogućnostima koje donose današnjetehnologije. Nešto se brže prilagođavaju privatni sektori obrazovanja, privatni vrtići, privatne osnovne i srednje škole, kao i privatni fakulteti. Kao što se i svet i ekonomija se brzo razvijaju, i školski sistem to isto učini. Nove generacije u suprotnom sve će teže pronalaziti svoje mesto u svetu, a sve manje ga razumeti, sve ređe ulažući napore u usvajanje znanja koje nije njima svojstveno.

Koja je budućnost obrazovanja?

Istraživanje obrazovanja sprovedeno u Americi došlo je do sledećih prognoza vezanih za budućnost obrazovanja. Možda sve navedene prakse nisu primenjive na naše sisteme tako lako, ali u njima leži suština izazova sa kojima će se obrazovanje suočavati na globalnom nivou.

1. Široko rasprostranjen pristup školovanju u kući

Zbog potrebe da se obrazovanju da individualniji pristup, prioritet će biti dat kućnom obrazovanju. Đaci će moći da uče i nauče šta žele, kada žele i dokle god žele. Takođe će pružiti više fizičke, emocionalne i verske slobode, kao i prilike da seprovodi više vremena sa porodicom.

Prednosti:

Na obrazovanje u kući troši se znatno manje novca nego na prosečnu javnu školu.
Pritisak vršnjaka, takmičenje, dosada i nasilnici više nisu deo obrazovnog procesa.


Statistika:

U Sjedinjenim Državama ima približno 2,3 miliona učenika sa školovanjem kod kuće. Ovo je oko 2 miliona dece koja su školovana u kući.
Roditelji školovane dece uštede 27 milijardi dolara koje bi godišnje potrošili na porez ako bi njihova deca pohađala državnu školu.
Statistika kaže da diplomci koji se školuju kod kuće više čitaju, bolje razumeju politiku i da su više uključeni u svoju zajednicu.

2. Personalizovano učenje

Materijal i nastavni alati biće bolje prilagođeni individualnimmogućnostima studenta. Kao rezultat, đaci će dobijati i težezadatke i pitanja kada se dostigne određeni nivo, a brže će se videti gde je za koga nešto izazov ili ne. Oni koji imaju poteškoće sa nekim predmetom dobiće priliku da vežbaju više dok ne dostignu potreban nivo.

Prednosti:

Individualni, samostalni kurikulum koji omogućavaudobno i efikasno učenje.
Sredina za učenje koja se pridržava potreba učenika.
Tehnologije koje obogaćuju potencijal za učenje i podstiču kreativnost.
Česte provere veština koje pomažu u neprekidnom napredovanju studija.

 

Statistika:

93% obrazovnih profesionalaca slaže se da personalizovani pristup pomaže učenicima da premoste praznine u postignućima i ubrzaju učenje.
94% obrazovnih profesionalaca kaže da su studenti poboljšali svoje akademske performanse nakon uvođenjanovih tehnologija u nastavu.

 

3. Više platformi za e-učenje

Uz pomoć tehnologije, način na koji se znanje prenosi pretrpeće značajan pomak ka mrežnim platformama. Učenje će obuhvatiti čak i virtuelnu stvarnost i doneti mogućnost više perspektiva. Nove platforme pružiće studentima priliku da nauče kako se zapravo diskutuje o raznim pitanjima i razmenjuju ideje na mreži. To je pravi put do onlajnobrazovanja. (a svedoci smo svakodnevno koliko ovo svima danas već fali)

Prednosti:

E-učenje je mnogo pristupačnije za ljude sa ograničenim budžetom.
Učenje na daljinu omogućava mešanje studija, radnih i porodičnih dužnosti i održavanje ravnoteže između njih.
Fizičko prisustvo nije potrebno, pa učenje postaje pristupačno u bilo kom uglu sveta.

 

Statistika:

2016. godine, istraživačka grupa Babson Survey izvestila je da je 28 posto svih američkih studenata na koledžu pohađalo bar jedan čas preko interneta.
39% svih odraslih kaže da je obrazovna vrednost onlajnformata jednaka tradicionalnom kursu u učionici.
71% učenika misli da virtuelno učenje pruža većufleksibilnost i slobodu pohađanja nastave.

 

4. Nema obaveznih fizičkih kampusa

Verovatno neće biti kampusa kakve danas poznajemo. Učenje se neće ograničiti na fizičko prisustvo u školama. Mobilne učionice i okruženje iz stvarnog sveta biće novi kampus. Međutim, gradske biblioteke i gradske laboratorije ostaće da pomažu studentima da završe svoje projekte.

Prednosti:

Studenti više nisu zavisni od određenog mesta i mogu studirati gde god da se nalaze.
Učenici se približavaju prirodi jer imaju priliku da provode više vremena van učionice.
Neograničeni prostor za učenje čini studente otvorenijim za svet oko njega koji se suočava sa stvarnim izazovima.

 

Statistika:

Dokazano je da se mentalno zdravlje i opšte dobro decepoboljšavaju dok učestvuju u praktičnim aktivnostima sprovedenim na otvorenom.
Studija ukazuje da su deca koja su učestvovala u školamaizloženim šumskom okruženju pokazala znatno veći pro-ekološki stav od one koja nisu.

 

5. Projektno učenje i uspon EdTech-a u učionici

Igre koje pomažu deci da kodiraju, igračke koje podučavaju robotiku i razne aplikacije za nastavnike koje pomažu da oniefikasno dostave informacije učenicima postaće uobičajena pojava. Tehnologije će olakšati proces nastave i učenja. Učenje će postati kreativnije i praktičnije. Studenti će biti ocenjeni na osnovu kritičkog mišljenja i veština rešavanja problema. Polaganje testova biće zamenjeno nastupima učenika kroz kreativne projekte.

Prednosti:

Projektno učenje kombinuje kreativnost i saradnju za rešavanje teških pitanja i zadataka.
ICT pruža veze u stvarnom svetu, strukturiranu saradnju, srž učenja i višestruku procenu.
EdTech u školama poboljšava digitalnu pismenost omogućavajući učenicima da savladaju tehničke veštine poput kodiranja.
Učenje kroz čitanje ili video zapise sa predavanja i izvođenje projekata ili diskusija o naučenom u učionici moguće je samo putem EdTecha.
EdTech znatno olakšava ocenjivanje. Postoji mnoštvo EdTech alata koji omogućavaju automatizovano izračunavanje ocena i merenje napretka učenika.

 

Statistika:

86% nastavnika smatra da je neophodno koristiti EdTechu učionici.
96% nastavnika je uvereno da EdTech povećavamotivaciju učenika za učenje.
92% nastavnika kaže da su spremni da koriste još više EdTech-a u učionici nego što to već čine.

 

6. Učitelj kao vodič

Uloga nastavnika biće ne samo da preda znanje već i da identifikuje specifične snage, interesovanja i vrednosti učenika. Njihov primarni posao biće usmeravanje učenika u oblastima u kojima su im potrebne smernice kao inovatorima.

Prednosti:

Nastavnici rade kao facilitatori i podrška učenicima u razvijanju njihovog načina razmišljanja i učenja.
Nastavnici razvijaju planove učenja za učenike kako bi stekli sav neophodan skup veština kako bi bili prilagodljivi bilo kojoj paradigmi karijere koja će se pojaviti


Statistika:

Prema izveštaju iz projekta Novi učitelj, nastavnici treba da „preispitaju svoju pedagogiju i nastavni plan i program na načine koji omogućavaju učenicima da prilagode svoj razvojni put“.
Predviđa se porast znanja nastavnika o tehnološko-pedagoškom sadržaju, uključujući tri ključne komponente: tehnologiju, pedagogiju i sadržaj.

7. Socijalne i emocionalne veštine kao prioritet

Da bi napredovali na budućem radnom mestu, veštine kao što su kreativnost, saradnja, komunikacija i rešavanje problema postaće neophodne kompetencije budućih stručnjaka,pedagoga, nastavnika, profesora, jer će tržište zabeležiti ogroman porast poslova koji zahtevaju pomenuti skup veština.

Prednosti:

U učionici se studenti uče SEL veštinama* kroz diskusije, zajednički grupni rad, rešavanje problema i grupnu refleksiju.
Roditelji takođe podstiču decu da razvijaju SEL veštine ostajući uključeni u obrazovanje svog deteta i pružajućibezbedno okruženje koje će podstaći njihov dalji razvoj.
Vannastavne aktivnosti poput sporta i muzike deluju kao akceleratori za brže postizanje SEL veština.

(Pet SEL kompetencija (samosvest, samoupravljanje, samostalno odgovorno donošenje odluka, socijalna svest i socijalne veštine odnosa) su vitalne za podučavanje i razumevanje socijalnog i emocionalnog učenja u školi.)

Statistika:

Prema meta-analizi iz 2011. godine, oni koji su učestvovali u SEL programima zasnovanim na dokazima pokazali su porast u akademskim postignućima od 11 percentila u odnosu na studente koji nisu učestvovali u programima SEL.
Nacionalna studija iz 2015. otkrila je da su rane prosocijalne veštine smanjile probleme sa obrazovanjem, zapošljavanjem, kriminalnim aktivnostima i upotrebom supstanci.

Ostaje utisak da je pandemija ubrzala već dolazeće promene, što možda i nije toliko loša stvar. Međutim ovo su izazovi na koje obrazovne ustanove redovnog, vanrednog i dodatnog obrazovanja moraju da računaju, kao i preduzmu pripremne korake kako bi budućnost dočekali spremni, jer kako se čini, budućnost je već sada tu.

 

Zabranjeno je preuzimanje dela ili celog sadržaja bez navođenja i linkovanja izvora u skladu s Moodiranje Uslovima korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Podeli tekst:
Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

    NAJNOVIJE

    Moodiranje newsletter

    nema spamovanja i gluposti. samo kul stvari. jednom sedmično.

    Dopašće vam se još:

    MOODIRANJE

    © 2011-2025. Moodiranje. Sva prava zadržana. Izrada sajta: ХАЈДУЦИ