<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>privatni fakulteti Archives - Moodiranje</title>
	<atom:link href="https://moodiranje.rs/tag/privatni-fakulteti/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://moodiranje.rs/tag/privatni-fakulteti/</link>
	<description>Šmekerski pristup pravim vrednostima</description>
	<lastBuildDate>Thu, 23 Nov 2023 23:38:04 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://moodiranje.rs/wp-content/uploads/2018/04/cropped-mOOdiranje_logo-mali-32x32.png</url>
	<title>privatni fakulteti Archives - Moodiranje</title>
	<link>https://moodiranje.rs/tag/privatni-fakulteti/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Koliko znači obrazovanje danas i šta nas čeka sutra?</title>
		<link>https://moodiranje.rs/koliko-znaci-obrazovanje-danas-i-sta-nas-ceka-sutra/</link>
					<comments>https://moodiranje.rs/koliko-znaci-obrazovanje-danas-i-sta-nas-ceka-sutra/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Aska Weidewald]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 30 Jun 2021 11:00:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<category><![CDATA[obrazovanje]]></category>
		<category><![CDATA[Obrazovanje danas]]></category>
		<category><![CDATA[Prednosti u obrazovanju]]></category>
		<category><![CDATA[privatni fakulteti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://moodiranje.rs/?p=16520</guid>

					<description><![CDATA[<p>Školski sistem je rigidan i sustiže veoma sporo brze promene koje se dešavaju na polju tržišta rada. Ovo doduše manje važi za neke stare nauke i tehničke, kod kojih se ne menjaju toliko profili zanimanja i radne snage, koliko tehnologija. U svim sferama ljudskog delovanja danas, izazovi su sve veći, a to znači da se [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://moodiranje.rs/koliko-znaci-obrazovanje-danas-i-sta-nas-ceka-sutra/">Koliko znači obrazovanje danas i šta nas čeka sutra?</a> appeared first on <a href="https://moodiranje.rs">Moodiranje</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span class="dropcap dropcap3" style="color: #993366;">Š</span>kolski sistem je rigidan i sustiže veoma sporo brze promene koje se dešavaju na polju tržišta rada. Ovo doduše manje važi za neke stare nauke i tehničke, kod kojih se ne menjaju toliko profili zanimanja i radne snage, koliko tehnologija. U svim sferama ljudskog delovanja danas, izazovi su sve veći, a to znači da se školski sistemi moraju brže i aktivnije uključiti u borbu za budućnost civilizacije same, vaspitanja novih generacija, kao i podela rada koje donose dobrobit društvu. Još jedna sfera u kojoj se školstvo mora adaptirati jeste i psihološka priprema radnih kadrova za sam rad, ali i vođenje poslova, bilo da je reč o privatnom poslovanju i sektoru, lokalnim samoupravama ili nevladinim organizacijama.</p>
<p>Poseban aspekt predstavljaju promene koje dolaze u samom konceptu poslovanja, veće usmerenje ka efikasnosti i rezultatima, manje ka formi, opet ne u svim sektorima, ali sve prisutnije. Dok će lokalne samouprave morati da se više bave zadovoljstvom i efikasnošću zaposlenih zarad što boljih rezultata i boljeg funkcionisanja samog aparata za krajnje korisnike, firme koje posluju već danas adaptiraju se na koncepte rada od kuće, dodatne benefite i kontekste rada, korišćenje programa i aplikacija za timski rad i vođenje projekata, kao i pitanja psihološkog stanja zaposlenih, produktivnosti, ali i timskog duha, rezultata i pronalaženja najboljih uslova za najbrže i najkvalitetnije realizacije poslovnih zadataka.</p>
<h1><span style="color: #993366;">Rigidnost školstva i potrebe društva</span></h1>
<p>Poslednjih 150 godina školstva je standardizovana. Kinetički pristup učenju je redak, odnosno retko se nude mogućnosti aktivne prakse kroz učenje. Većina škola svoje kriterijume standardizuje na osnovu činjenice da većina ljudi uči na jedan način, tako da ljudi koji drugačije uče bivaju marginalizovani. Sa brzim napretkom tehnologije nove generacije imaju na dohvat ruke ogroman i raznovrstan svet oko sebe. A učenje je ostalo koncipirano na isti način kao i kod generacija koje su samo sanjale o mogućnostima koje donose današnjetehnologije. Nešto se brže prilagođavaju privatni sektori obrazovanja, privatni vrtići, privatne osnovne i srednje škole, kao i <a href="https://www.mirandre.com/privatni-fakulteti/beograd"><span class="s3">privatni fakulteti</span></a>. Kao što se i svet i ekonomija se brzo razvijaju, i školski sistem to isto učini. Nove generacije u suprotnom sve će teže pronalaziti svoje mesto u svetu, a sve manje ga razumeti, sve ređe ulažući napore u usvajanje znanja koje nije njima svojstveno.</p>
<h2><span style="color: #993366;">Koja je budućnost obrazovanja?</span></h2>
<p><a href="https://nerdymates.com/blog/education-future"><span class="s3">Istraživanje obrazovanja</span></a> sprovedeno u Americi došlo je do sledećih prognoza vezanih za budućnost obrazovanja. Možda sve navedene prakse nisu primenjive na naše sisteme tako lako, ali u njima leži suština izazova sa kojima će se obrazovanje suočavati na globalnom nivou.</p>
<p><span style="color: #993366;"><b><span class="s2">1. Široko rasprostranjen pristup školovanju u </span><span class="s2">kući</span></b></span></p>
<p>Zbog potrebe da se obrazovanju da individualniji pristup, prioritet će biti dat kućnom obrazovanju. Đaci će moći da uče i nauče šta žele, kada žele i dokle god žele. Takođe će pružiti više fizičke, emocionalne i verske slobode, kao i prilike da seprovodi više vremena sa porodicom.</p>
<p><span class="s4" style="color: #993366;">Prednosti:</span></p>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Na obrazovanje u kući troši se znatno manje novca nego na prosečnu javnu školu.</div>
<div><span class="s5">• </span>Pritisak vršnjaka, takmičenje, dosada i nasilnici više nisu deo obrazovnog procesa.</div>
<p><span style="color: #993366;"><br />
Statistika:</span></p>
<p><span class="s5">• </span>U Sjedinjenim Državama ima približno 2,3 miliona učenika sa školovanjem kod kuće. Ovo je oko 2 miliona dece koja su školovana u kući.<br />
<span class="s5">• </span>Roditelji školovane dece uštede 27 milijardi dolara koje bi godišnje potrošili na porez ako bi njihova deca pohađala državnu školu.<br />
<span class="s5">• </span>Statistika kaže da diplomci koji se školuju kod kuće više čitaju, bolje razumeju politiku i da su više uključeni u svoju zajednicu.</p>
<p><span class="s2" style="color: #993366;"><b>2. Personalizovano učenje</b></span></p>
<p>Materijal i nastavni alati biće bolje prilagođeni individualnimmogućnostima studenta. Kao rezultat, đaci će dobijati i težezadatke i pitanja kada se dostigne određeni nivo, a brže će se videti gde je za koga nešto izazov ili ne. Oni koji imaju poteškoće sa nekim predmetom dobiće priliku da vežbaju više dok ne dostignu potreban nivo.</p>
<p><span class="s4" style="color: #993366;">Prednosti:</span></p>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Individualni, samostalni kurikulum koji omogućavaudobno i efikasno učenje.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Sredina za učenje koja se pridržava potreba učenika.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Tehnologije koje obogaćuju potencijal za učenje i podstiču kreativnost.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Česte provere veština koje pomažu u neprekidnom napredovanju studija.</div>
<p>&nbsp;</p>
<p><span class="s7" style="color: #993366;">Statistika:</span></p>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>93% obrazovnih profesionalaca slaže se da personalizovani pristup pomaže učenicima da premoste praznine u postignućima i ubrzaju učenje.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>94% obrazovnih profesionalaca kaže da su studenti poboljšali svoje akademske performanse nakon uvođenjanovih tehnologija u nastavu.</div>
<p>&nbsp;</p>
<p><span class="s2" style="color: #993366;"><b>3. Više platformi za e-učenje</b></span></p>
<p>Uz pomoć tehnologije, način na koji se znanje prenosi pretrpeće značajan pomak ka mrežnim platformama. Učenje će obuhvatiti čak i virtuelnu stvarnost i doneti mogućnost više perspektiva. Nove platforme pružiće studentima priliku da nauče kako se zapravo diskutuje o raznim pitanjima i razmenjuju ideje na mreži. To je pravi put do onlajnobrazovanja. (a svedoci smo svakodnevno koliko ovo svima danas već fali)</p>
<p><span class="s4" style="color: #993366;">Prednosti:</span></p>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>E-učenje je mnogo pristupačnije za ljude sa ograničenim budžetom.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Učenje na daljinu omogućava mešanje studija, radnih i porodičnih dužnosti i održavanje ravnoteže između njih.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Fizičko prisustvo nije potrebno, pa učenje postaje pristupačno u bilo kom uglu sveta.</div>
<p>&nbsp;</p>
<p><span class="s2" style="color: #993366;">Statistika:</span></p>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>2016. godine, istraživačka grupa Babson Survey izvestila je da je 28 posto svih američkih studenata na koledžu pohađalo bar jedan čas preko interneta.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>39% svih odraslih kaže da je obrazovna vrednost onlajnformata jednaka tradicionalnom kursu u učionici.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>71% učenika misli da virtuelno učenje pruža većufleksibilnost i slobodu pohađanja nastave.</div>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #993366;"><b><span class="s2">4. Nema </span><span class="s2">obaveznih </span><span class="s2">fizičkih kampusa</span></b></span></p>
<p>Verovatno neće biti kampusa kakve danas poznajemo. Učenje se neće ograničiti na fizičko prisustvo u školama. Mobilne učionice i okruženje iz stvarnog sveta biće novi kampus. Međutim, gradske biblioteke i gradske laboratorije ostaće da pomažu studentima da završe svoje projekte.</p>
<p><span class="s4" style="color: #993366;">Prednosti:</span></p>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Studenti više nisu zavisni od određenog mesta i mogu studirati gde god da se nalaze.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Učenici se približavaju prirodi jer imaju priliku da provode više vremena van učionice.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Neograničeni prostor za učenje čini studente otvorenijim za svet oko njega koji se suočava sa stvarnim izazovima.</div>
<p>&nbsp;</p>
<p><span class="s2" style="color: #993366;">Statistika:</span></p>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Dokazano je da se mentalno zdravlje i opšte dobro decepoboljšavaju dok učestvuju u praktičnim aktivnostima sprovedenim na otvorenom.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Studija ukazuje da su deca koja su učestvovala u školamaizloženim šumskom okruženju pokazala znatno veći pro-ekološki stav od one koja nisu.</div>
<p>&nbsp;</p>
<p><span style="color: #993366;"><b><span class="s2">5. Projektno učenje i uspon </span><span class="s2">EdTech</span><span class="s2">-a u učionici</span></b></span></p>
<p>Igre koje pomažu deci da kodiraju, igračke koje podučavaju robotiku i razne aplikacije za nastavnike koje pomažu da oniefikasno dostave informacije učenicima postaće uobičajena pojava. Tehnologije će olakšati proces nastave i učenja. Učenje će postati kreativnije i praktičnije. Studenti će biti ocenjeni na osnovu kritičkog mišljenja i veština rešavanja problema. Polaganje testova biće zamenjeno nastupima učenika kroz kreativne projekte.</p>
<p><span class="s4" style="color: #993366;">Prednosti:</span></p>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Projektno učenje kombinuje kreativnost i saradnju za rešavanje teških pitanja i zadataka.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>ICT pruža veze u stvarnom svetu, strukturiranu saradnju, srž učenja i višestruku procenu.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>EdTech u školama poboljšava digitalnu pismenost omogućavajući učenicima da savladaju tehničke veštine poput kodiranja.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>Učenje kroz čitanje ili video zapise sa predavanja i izvođenje projekata ili diskusija o naučenom u učionici moguće je samo putem EdTecha.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>EdTech znatno olakšava ocenjivanje. Postoji mnoštvo EdTech alata koji omogućavaju automatizovano izračunavanje ocena i merenje napretka učenika.</div>
<p>&nbsp;</p>
<p><span class="s2" style="color: #993366;">Statistika:</span></p>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>86% nastavnika smatra da je neophodno koristiti EdTechu učionici.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>96% nastavnika je uvereno da EdTech povećavamotivaciju učenika za učenje.</div>
<div class="s6"><span class="s5">• </span>92% nastavnika kaže da su spremni da koriste još više EdTech-a u učionici nego što to već čine.</div>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong><span class="s2" style="color: #993366;">6. Učitelj kao vodič</span></strong></p>
<p>Uloga nastavnika biće ne samo da preda znanje već i da identifikuje specifične snage, interesovanja i vrednosti učenika. Njihov primarni posao biće usmeravanje učenika u oblastima u kojima su im potrebne smernice kao inovatorima.</p>
<p><span class="s4" style="color: #993366;">Prednosti:</span></p>
<p><span class="s5">• </span>Nastavnici rade kao facilitatori i podrška učenicima u razvijanju njihovog načina razmišljanja i učenja.<br />
<span class="s5">• </span>Nastavnici razvijaju planove učenja za učenike kako bi stekli sav neophodan skup veština kako bi bili prilagodljivi bilo kojoj paradigmi karijere koja će se pojaviti</p>
<p><span style="color: #993366;"><br />
Statistika:</span></p>
<p><span class="s5">• </span>Prema izveštaju iz projekta <span class="s7">Novi učitelj</span>, nastavnici treba da <span class="s4">„preispitaju svoju pedagogiju i nastavni plan i program na načine koji </span><span class="s4">omogućavaju</span><span class="s4"> učenicima da prilagode svoj</span><span class="s4"> razvojni</span><span class="s4"> put“.<br />
</span><span class="s5">• </span>Predviđa se porast znanja nastavnika o tehnološko-pedagoškom sadržaju, uključujući tri ključne komponente: <span class="s7">tehnologiju, pedagogiju i sadržaj</span>.</p>
<p><span class="s2" style="color: #993366;"><b>7. Socijalne i emocionalne veštine kao prioritet</b></span></p>
<p>Da bi napredovali na budućem radnom mestu, veštine kao što su kreativnost, saradnja, komunikacija i rešavanje problema postaće neophodne kompetencije budućih stručnjaka,pedagoga, nastavnika, profesora, jer će tržište zabeležiti ogroman porast poslova koji zahtevaju pomenuti skup veština.</p>
<p><span style="color: #993366;">Prednosti:</span></p>
<p><span class="s5">• </span>U učionici se studenti uče SEL veštinama* kroz diskusije, zajednički grupni rad, rešavanje problema i grupnu refleksiju.<br />
<span class="s5">• </span>Roditelji takođe podstiču decu da razvijaju SEL veštine ostajući uključeni u obrazovanje svog deteta i pružajućibezbedno okruženje koje će podstaći njihov dalji razvoj.<br />
<span class="s5">• </span>Vannastavne aktivnosti poput sporta i muzike deluju kao akceleratori za brže postizanje SEL veština.</p>
<p><em><span class="s4">(</span><span class="s4">Pet SEL kompetencija (samosvest, samoupravljanje, </span><span class="s4">samostalno </span><span class="s4">odgovorno donošenje odluka, socijalna svest i </span><span class="s4">socijalne </span><span class="s4">veštine odnosa) su vitalne za podučavanje i razumevanje socijalnog i emocionalnog učenja u školi.</span><span class="s4">)</span></em></p>
<p><span class="s2" style="color: #993366;">Statistika:</span></p>
<p><span class="s5">• </span>Prema meta-analizi iz 2011. godine, oni koji su učestvovali u SEL programima zasnovanim na dokazima pokazali su porast u akademskim postignućima od 11 percentila u odnosu na studente koji nisu učestvovali u programima SEL.<br />
<span class="s5">• </span>Nacionalna studija iz 2015. otkrila je da su rane prosocijalne veštine smanjile probleme sa obrazovanjem, zapošljavanjem, kriminalnim aktivnostima i upotrebom supstanci.</p>
<p>Ostaje utisak da je pandemija ubrzala već dolazeće promene, što možda i nije toliko loša stvar. Međutim ovo su izazovi na koje obrazovne ustanove redovnog, vanrednog i dodatnog obrazovanja moraju da računaju, kao i preduzmu pripremne korake kako bi budućnost dočekali spremni, jer kako se čini, budućnost je već sada tu.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>The post <a href="https://moodiranje.rs/koliko-znaci-obrazovanje-danas-i-sta-nas-ceka-sutra/">Koliko znači obrazovanje danas i šta nas čeka sutra?</a> appeared first on <a href="https://moodiranje.rs">Moodiranje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://moodiranje.rs/koliko-znaci-obrazovanje-danas-i-sta-nas-ceka-sutra/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>5 razloga zbog kojih je privatno obrazovanje u prednosti u odnosu na državno</title>
		<link>https://moodiranje.rs/5-razloga-zbog-kojih-je-privatno-obrazovanje-u-prednosti-u-odnosu-na-drzavno/</link>
					<comments>https://moodiranje.rs/5-razloga-zbog-kojih-je-privatno-obrazovanje-u-prednosti-u-odnosu-na-drzavno/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Aska Weidewald]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 19 Jul 2019 15:22:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Promo]]></category>
		<category><![CDATA[privatne škole]]></category>
		<category><![CDATA[privatni fakulteti]]></category>
		<category><![CDATA[privatno obrazovanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://moodiranje.rs/?p=12989</guid>

					<description><![CDATA[<p>Pre svega, ja sam neko ko je imao veliku sreću da ima pedagoge, nastavnike i profesore vrhunskog nivoa koji su me pratili od vrtića, preko osnovne škole do gimnazije. Fakultetski nivo je već predstavljao upitnu fazu na ovom polju, gde je bilo zaista svega i svačega.</p>
<p>The post <a href="https://moodiranje.rs/5-razloga-zbog-kojih-je-privatno-obrazovanje-u-prednosti-u-odnosu-na-drzavno/">5 razloga zbog kojih je privatno obrazovanje u prednosti u odnosu na državno</a> appeared first on <a href="https://moodiranje.rs">Moodiranje</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span class="dropcap dropcap-simple">I</span> pored viceva koji su godinama vladali u stilu &#8220;zatvori-prozor-da-ti-ne-upadne-diploma“ i brojnih skandala koji su poružili svaku ideju akademizma i smislenoti obrazovanja, postoji par stavki zbog kojih je <strong>privatni obrazovni sistem već neko vreme počeo da prednjači nad državnim</strong>, a evo i zašto.</p>
<p>Prva privatna obrazovna ustanova je vrtić &#8220;Stankom bajka&#8221;, koji je počeo s radom 1992, da bi godinu dana kasnije i univerzitet &#8220;Braća Karić&#8221; dobio licencu za rad.</p>
<p>Iako je nekada bilo možda lakše da se dobiju akreditacije, danas recimo postoji Komisija za akreditaciju. Ova komisija propisuje kontrolisane uslove koji se moraju zadovoljiti kako bi nova privatna škola mogla da primi nove i buduće generacije učenika.</p>
<h3>Kako se dobijaju licence za privatno obrazovanje?</h3>
<p>Sistem obrazovanja je regulisan sa tri zakona. Tu su Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, Zakon o srednjoj školi i Zakon o visokom obrazovanju. Odredbe ovih zakona se odnose i na privatno obrazovanje, a posebne komisije Ministarstva prosvete dodeljuju akreditacije.</p>
<p>Često deluje lakše da univerziteti i fakulteti zadovolje uslove za akreditaciju spram onih za osnovne i srednje škole. Logično, broj istih je samim tim daleko veći. Postoji veliki broj uslova koje osnovne i srednje škole moraju da zadovolje kao što su specijalni kabineti za praktičnu nastavu, sala za fizičko vaspitanje, kuhinja, ambulanta i obezbeđenje.</p>
<p><strong>Svako privatno ili pravno lice može da osnuje obrazovnu ustanovu, ako ima obezbeđena sredstva u visini potrebnih za godinu dana rada, propisani prostor i opremu, zaposlene nastavnike i tehničko-higijenske uslove.</strong> Takođe, osnivač ustanove ne može da bude osuđivano lice, kažu u Ministarstvu prosvete.</p>
<p>Diplome koje je izdala privatna srednja skola i diplome koje je izdala državna srednja škola ne tretiraju se drugačije niti se pravi među njima ikakva razlika. Ista je situaciija i prilikom upisa na fakultete, i to bez obzira da li se radi o privatnim ili državnim fakultetima.</p>
<p><strong>Međutim, suštinska razlika između državnih i privatnih osnivnih i srednjih škola, pa i fakulteta je u tome da se đaci odnosno studenti ne tretiraju isto. Radi se o odnosu prema učeniku.</strong> U državnim školama odnos prema učenicima je strogo birokratski i tehnički, uz čast retkim izuzecima, dok se individualnost i krojen pristup učeniku zastupa u svim boljim privatnim ustanovama.</p>
<p>Ovo su glavne prednosti privatnog obrazovanja.</p>
<h3>Kvalitet nastave</h3>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-12991" src="https://moodiranje.rs/wp-content/uploads/2019/07/studenti.jpg" alt="" width="960" height="639" srcset="https://moodiranje.rs/wp-content/uploads/2019/07/studenti.jpg 960w, https://moodiranje.rs/wp-content/uploads/2019/07/studenti-768x511.jpg 768w" sizes="(max-width: 960px) 100vw, 960px" /></p>
<p>Iako je ranije bilo uvreženo mišljenje da privatne ustanove dopuštaju svim đacima da samo &#8220;prođu“, istina je da sve više ulažu pre svega u aktuelne trendove, u moderne materijale, kao i u to da se dovode vrhunski stručnjaci koji će održati predavanja u regularnom toku nastave ili dodatno organizovanim gostujućim predavanjima. Ovo je posebno važno kada su u pitanju <strong><a href="https://www.portal-srbija.com/privatni-fakulteti-i-visoke-skole" target="_blank" rel="noopener noreferrer">privatni fakulteti</a></strong>, jer tu suštinski postoji veća potreba za umrežavanjem i najaktuelnijim znanjem.</p>
<h3>Individualni pristup</h3>
<p>Privatne škole i fakulteti ulažu vreme i resurse u to da poznaju svakog djaka tako da njegove slabosti i snage adekvatno jačaju i predoče na tržištu rada ili ga pripreme za dalji tok školovanja. Ukazivanje na potencijalne saradnike, projekte i organizacija sama po sebi značajne su u razvojnom periodu mladih, a ovo je nažalost, sem kod retkih entuizijasta, u državnom školstvu prilično zanemareno.</p>
<h3>Tehnička opremljenost</h3>
<p>Državne škole su prinuđene da ogromne resurse plasiraju na kontrole, na administraciju, na ispunjavanje kvota, nastavnici su ogorčeni i oduzeta im je realna kreativnost i sloboda da se prilagode individualnim zakonitostima određene grupe, a uz to su ponekad i sama odeljenja prevelika ili ne postoji adekvatno uveden, sproveden ili osposobljen ICT pribor za rad.</p>
<p>A kada nema osnovnih uslova za rad, uz generacije takozvanih digital natives, ne treba kriviti decu što su im tabla i kreda dosadne, već sistem koji nezgrapno kaska, prostorije koje se sporo adaptiraju, modernizuju i generalno nesves sa najviših nivoa da plata iako nije merilo, mora biti adekvatna i referentna ulozi koju ljudi koji grade buduće generacije imaju. Da bi uopšte radili ono što mogu-pre svega su im neophodni osnovni uslovi.</p>
<h3>Nastavni materijal</h3>
<p>Pogledajmo udžbenike koji su se prodali za mafiju izdavača ni taljenje, pa su puni grešaka i neverovatnih primera urušavanja osnovne poruke obrazovanja-akademizma. Kada se u udžbeniku za Bahovu kompoziciju &#8220;Air“ nađe prevod &#8220;Vazduh“ (na sve nepotreban sasvim), kako da deca sama imaju poverenje u taj isti sistem?</p>
<p>Gde je digitalizacija? Gde su dodatni materijali? Gde su veštine za budućnost?</p>
<h3>Umrežavanje</h3>
<p>Ono što su privatne škole iznad svega shvatile jeste da se gradi mreža saradnika i budućih potencijalnih poslovnih partnera, što je na državnim ustanovama prepušteno slučaju. Preduzetnički duh i ideja o tome da se vreme ulaže u učenje ali i praksu, kao i važnost povezivanja i dodatnih edukacija više je nekako zastupljena u privatnim kontekstima.</p>
<p>Istina je da je državni sistem stabilnošču taj koji okuplje vrhunske stručnjake, ali ponekad su oni iz sfere teorije, a danas realno postoje profesije kojima je teorija značajno manje važna od prakse, te im je neko ko je manje akademik, a više praktičar značajniji za budućnost.</p>
<p>Ipak, bez obzira na sve ovo, kao neko ko je predavao na privatnim univerzitetima, savetujem da se dobro raspitate. Radeći na jednom privatnom univerzitetu, pored mobinga kojem smo bili izloženi, nisam želela da produžim ugovor, jer je javašluk bio previše šokantan za mene. S druge strane <strong>kao profesor na Američkom univerzitetu videla sam do koje mere može da se ulaže u studente i koliko je poštovanje procedura i profesora</strong>. Takođe na <a href="https://moodiranje.rs/zasto-nije-svaka-skola-stranih-jezika-ista/" target="_blank" rel="noopener noreferrer"><strong>Institutu za strane jezike</strong></a> sam shvatila koja je razlika i između različitih privatnih škola u sferi neformalnog obrazovanja.</p>
<p><img decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-12992" src="https://moodiranje.rs/wp-content/uploads/2019/07/studenti-učenje-biblioteka.jpg" alt="" width="960" height="540" srcset="https://moodiranje.rs/wp-content/uploads/2019/07/studenti-učenje-biblioteka.jpg 960w, https://moodiranje.rs/wp-content/uploads/2019/07/studenti-učenje-biblioteka-768x432.jpg 768w" sizes="(max-width: 960px) 100vw, 960px" /></p>
<p>Ovo su licencirani privatnici:</p>
<p><strong>VRTIĆI</strong></p>
<p>&#8220;Stankom bajka&#8221; – Beograd<br />
&#8220;Ana&#8221; – Beograd</p>
<p>&#8220;Fantasi&#8221; – Beograd</p>
<p>&#8220;Bejbi palas licej&#8221; – Beograd</p>
<p>&#8220;Više od igre&#8221; – Beograd</p>
<p>&#8220;Luna&#8221; – Beograd</p>
<p>&#8220;Lala i lili&#8221; – Beograd</p>
<p><strong>OSNOVNE ŠKOLE</strong></p>
<p>Osnovna škola “Savremena”</p>
<p>Osnovna škola “Vladislav Petković Dis”</p>
<p>Osnovna škola “Kreativno pero”</p>
<p>Osnovna škola “Plavi krug”</p>
<p>Osnovna škola “Ruđer Bošković”</p>
<p>Osnovna muzička škola “Amadeus”</p>
<p>Osnovna škola “Bejza”</p>
<p>Deutsche Scule Belgrad – Nemačka osnovna škola u Beogradu</p>
<p><strong>SREDNJE ŠKOLE</strong></p>
<p>Opšta gimnazija &#8220;Milutin Milanković&#8221; – Beograd</p>
<p>Prva srpska košarkaša gimnazija – Železnik</p>
<p>Prva privatna ekonomska trgovinska škola – Srbobran</p>
<p>Gimnazija &#8220;Crnjanski&#8221; – Beograd</p>
<p>Železničko-industrijska škola – Smederevo</p>
<p>Prva privatna ugostiteljsko-turistička škola – Beograd</p>
<p>Ekonomska škola – Novi Beograd</p>
<p>Gimnazija &#8220;Ruđer Bošković&#8221; – Beograd</p>
<p>Škola opšteg zdravlja i lepote &#8220;Milutin Milanković&#8221; – Beograd</p>
<p>Škola za esteteiku, stil i kulturu tela – Beograd</p>
<p><strong>UNIVERZITETI I FAKULTETI</strong></p>
<p>MEF – Fakultet za primenjeni menadžment, ekonomiju i finansije</p>
<p>Fakultet savremenih umetnosti</p>
<p>Visoka škola modernog biznisa – Osnovne akademske i master studije</p>
<p>Fakultet za projektni i inovacioni menadžment</p>
<p>Akademija lepih umetnosti</p>
<p>Akademija umetnosti</p>
<p>Beogradska bankarska akademija</p>
<p>Fakultet digitalnih umetnosti</p>
<p>Fakultet informacionih tehnologija – Metropolitan univerzitet</p>
<p>Fakultet informacionih tehnologija – Alfa univerzitet</p>
<p>Fakultet za pravo, javnu upravu i bezbednost</p>
<p>Fakultet za ekologiju i zaštitu životne sredine</p>
<p>Fakultet za ekonomiju i političke nauke</p>
<p>Fakultet za ekonomiju, finansije i administraciju FEFA</p>
<p>Fakultet za evropski biznis i marketing</p>
<p>Fakultet za graditeljski menadžment</p>
<p>Fakultet za informatiku i računarstvo</p>
<p>Fakultet za inženjerski internacionalni menadžment</p>
<p>Fakultet za fizičku kulturu i menadžment u sportu</p>
<p>Fakultet za kompjuterske nauke</p>
<p>Fakultet za kulturu i medije</p>
<p>Fakultet za medije i komunikacije – FMK</p>
<p>Tehnički fakultet</p>
<p>Fakultet za menadžment FM</p>
<p>Fakultet za menadžment u sportu</p>
<p>Fakultet za menadžment nekretnina</p>
<p>Fakultet za međunarodnu ekonomiju</p>
<p>Fakultet za poslovne studije</p>
<p>Fakultet za poslovne studije i pravo</p>
<p>Fakultet za preduzetnički biznis</p>
<p>Fakultet za primenjenu ekologiju – Futura</p>
<p>Fakultet za strateški i operativni menadžment</p>
<p>Fakultet za sport</p>
<p>Fakultet za strane jezike</p>
<p>Fakultet za turistički i hotelijerski menadžment</p>
<p>Fakultet za trgovinu i bankarstvo</p>
<p>Fakultet za umetnost i dizajn</p>
<p>NOVA akademija umetnosti</p>
<p>Poslovni fakultet</p>
<p>Pravni fakultet</p>
<p>Računarski fakultet</p>
<p>SAE Institut</p>
<p>The post <a href="https://moodiranje.rs/5-razloga-zbog-kojih-je-privatno-obrazovanje-u-prednosti-u-odnosu-na-drzavno/">5 razloga zbog kojih je privatno obrazovanje u prednosti u odnosu na državno</a> appeared first on <a href="https://moodiranje.rs">Moodiranje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://moodiranje.rs/5-razloga-zbog-kojih-je-privatno-obrazovanje-u-prednosti-u-odnosu-na-drzavno/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
